Uzroci parodontitisa

Glavni uzrok parodontitisa su bakterijske naslage, poznate i kao plak ili biofilm. Pored toga, poznati faktori rizika poput pušenja ili nekontrolisanog dijabetesa utiču na razvoj parodontitisa.

Bakterijske naslage (plak, biofilm)

Bakterijske naslage (plak, biofilm) su glavni uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.

Više …
Zubni kamenac

Zubni kamenac je kalcifikovani bakterijski plak koji se može formirati iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovno profesionalno uklanjati.

Više …
Pušenje

Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema sa desnima i gube više zuba nego bivši pušači ili nepušači.

Više …
Opšte bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)

Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe sa parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obe bolesti.

Više …
Ishrana

Uticaj nezdrave ishrane na desni često se potcenjuje. Posledice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.

Više …
Stres

Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa.

Više …
Genetika

Zbog genetskih razlika, imunološka odbrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Sledstveno tome, klinička slika može varirati od osobe do osobe.

Više …
Starost

Zbog trajanja hronične bolesti, posledice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i veoma staroj – dobi.

Više …

Bakterijske naslage (plak, biofilm)

Bakterijske naslage (plak, biofilm) su glavni uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.

Bakterijske naslage (plak, biofilm)
Gingivitis i parodontitis uzrokuju bakterije koje se talože na površinama zuba. Ove naslage se nazivaju plak ili biofilm. Uz nedovoljnu oralnu higijenu, bakterije se mogu brzo razmnožavati. Dok je većina vrsta bakterija bezopasna za zdrave ljude, neke vrste bakterija – čak i u malom broju – mogu izazvati teške infekcije.

Ako se bakterijske naslage na površinama zuba redovno ne uklanjaju, desni već nakon nekoliko dana reaguju upalom. Desni postaju crvene, natiču i krvare već pri blagom mehaničkom dodiru, na primer pri korišćenju zubnog konca. Međutim, ako se zubi redovno čiste tokom kućne oralne higijene, ovi znakovi upale se povlače u roku od nekoliko dana.

Zubni kamenac

Zubni kamenac je kalcifikovani bakterijski plak koji se može formirati iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovno profesionalno uklanjati.

Zubni kamenac
Bakterijski plak može kalcifikovati (mineralizovati) u zubni kamenac. Sve površine zuba mogu biti zahvaćene kamencom. Posebno su često zahvaćene i površine korena na mestima sa parodontalnim džepovima.

Površina kamenca je hrapava i stoga je bakterije uvek iznova naseljavaju. Iz tog razloga, stvaranje kamenca treba što je više moguće sprečiti redovnom i dobrom kućnom oralnom higijenom.

Međutim, već stvoreni kamenac ne može se ukloniti kućnom oralnom higijenom. Zbog toga su redovne kontrole u stomatološkoj ordinaciji sa profesionalnim čišćenjem zuba neophodne.

Pušenje

Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema sa desnima i gube više zuba nego bivši pušači ili nepušači.

Pušenje
Pušenje ne šteti samo opštem zdravlju. Pored pluća i kardiovaskularnog sistema, pušenje snažno utiče i na desni.

Čak i uz dobru kućnu oralnu higijenu, pušači pate od jačeg povlačenja vilične kosti. Stoga pušači imaju više parodontalnih džepova i u njima veću količinu štetnih vrsta bakterija. Pušači takođe slabije reaguju na lečenje desni od nepušača. Dakle, pušači imaju značajno veći rizik od ranijeg gubitka zuba nego nepušači.

Kod bivših pušača, nakon nekoliko godina i uz dobru profesionalnu negu, stanje desni se može poboljšati. Bivši pušači već godinu dana nakon prestanka pušenja bolje reaguju na terapiju nego uporedivi pacijenti koji nastavljaju da puše.

Opšte bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)

Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe sa parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obe bolesti.

Opšte bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)
Parodontitis i dijabetes međusobno utiču jedno na drugo. Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa, i obrnuto, osobe sa parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. S druge strane, dijabetičari sa dobro regulisanim vrednostima šećera u krvi nemaju povećan rizik od parodontitisa. Zanimljivo je da terapija jedne bolesti pozitivno utiče i na terapiju druge. Iz tog razloga je neophodno da stomatolozi pregledaju dijabetičare, a lekari opšte prakse testiraju pacijente sa parodontitisom na dijabetes.

Informacije o parodontitisu i dijabetesu, a posebno važnost njihovog ranog otkrivanja, moraju se bolje prepoznati. Nažalost, malo ljudi zna da ove povezanosti postoje, a trenutno samo oko polovine obolelih od dijabetesa uopšte zna da boluje od te bolesti.

Ishrana

Uticaj nezdrave ishrane na desni često se potcenjuje. Posledice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.

Ishrana
Nezdrava ishrana povećava sklonost upali desni. To dovodi do jačeg oticanja ruba desni i kod gingivitisa i kod parodontitisa, kao i do povećanog gubitka potpore zuba do ranijeg gubitka zuba.

Isto tako, nezdrava ishrana povećava rizik od oboljevanja od dijabetesa, što može dodatno pogoršati opšte stanje. Osobe obolele od dijabetesa imaju povećan rizik od razvoja parodontitisa, ali i slabijeg reagovanja na neophodno lečenje desni.

Stres

Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa.

Stres
Uticaj psihičkog stresa na desni često se potcenjuje. Posledice su povećan rizik od parodontitisa.

Zbog psihičkog stresa smanjuje se otpornost desni na štetne bakterije. Pogođene osobe zbog toga imaju slabiju imunološku odbranu i pate od težeg oblika bolesti desni. S druge strane, osobe pod stresom odvajaju manje vremena za svakodnevnu kućnu oralnu higijenu. Shodno tome, veće bakterijsko opterećenje koje time nastaje dodatno nepovoljno utiče na već narušenu imunološku odbranu.

Genetika

Zbog genetskih razlika, imunološka odbrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Sledstveno tome, klinička slika može varirati od osobe do osobe.

Genetika
Gingivitis i parodontitis uzrokuju bakterije koje se talože na površinama zuba. Pri imunološkoj odbrani od ovih bakterija u upaljenoj gingivi oslobađaju se proteini sopstvenog tela koji oštećuju samu potporu zuba i mogu dovesti do njenog propadanja.

Kako će imunološki sistem reagovati na patogene bakterije može se razlikovati od osobe do osobe zbog genetskih razlika. Iz tog razloga ne razvijaju svi ljudi istu kliničku sliku parodontitisa, čak i ako im je kućna oralna higijena duže vreme nedovoljna.

Starost

Zbog trajanja hronične bolesti, posledice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i veoma staroj – dobi.

Starost
Parodontitis u retkim slučajevima može početi već u dobi od 18 godina, a u veoma retkim slučajevima već u adolescenciji. Većina obolelih, međutim, oboljeva u dobi od 35 godina. Budući da bolest obično napreduje sporo, sami oboleli prve tegobe primećuju tek mnogo kasnije – ili čak prekasno.

Nelečeni parodontitis ili onaj bez dovoljne profesionalne nege nastavlja da napreduje. U starijoj – i veoma staroj – dobi, posledice su još izraženije zbog trajanja bolesti: veći gubitak kosti, veći gubitak zuba, teže kontrolisan dijabetes ili više kardiovaskularnih bolesti.

Možete koristiti sav naš sadržaj za sopstvenu produkciju uz priznavanje Creative Commons licence:

Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 4.0 Međunarodna
https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/deed.sr