Uzroci parodontitisa
Glavni uzrok parodontitisa su bakterijske naslage, poznate i kao plak ili biofilm. Pored toga, poznati faktori rizika poput pušenja ili nekontrolisanog dijabetesa utiču na razvoj parodontitisa.
Bakterijske naslage (plak, biofilm) su glavni uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.
Više …Zubni kamenac je kalcifikovani bakterijski plak koji se može formirati iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovno profesionalno uklanjati.
Više …Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema sa desnima i gube više zuba nego bivši pušači ili nepušači.
Više …Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe sa parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obe bolesti.
Više …Uticaj nezdrave ishrane na desni često se potcenjuje. Posledice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.
Više …Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa.
Više …Zbog genetskih razlika, imunološka odbrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Sledstveno tome, klinička slika može varirati od osobe do osobe.
Više …Zbog trajanja hronične bolesti, posledice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i veoma staroj – dobi.
Više …Bakterijske naslage (plak, biofilm)
Bakterijske naslage (plak, biofilm) su glavni uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.
Ako se bakterijske naslage na površinama zuba redovno ne uklanjaju, desni već nakon nekoliko dana reaguju upalom. Desni postaju crvene, natiču i krvare već pri blagom mehaničkom dodiru, na primer pri korišćenju zubnog konca. Međutim, ako se zubi redovno čiste tokom kućne oralne higijene, ovi znakovi upale se povlače u roku od nekoliko dana.
Zubni kamenac
Zubni kamenac je kalcifikovani bakterijski plak koji se može formirati iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovno profesionalno uklanjati.
Površina kamenca je hrapava i stoga je bakterije uvek iznova naseljavaju. Iz tog razloga, stvaranje kamenca treba što je više moguće sprečiti redovnom i dobrom kućnom oralnom higijenom.
Međutim, već stvoreni kamenac ne može se ukloniti kućnom oralnom higijenom. Zbog toga su redovne kontrole u stomatološkoj ordinaciji sa profesionalnim čišćenjem zuba neophodne.
Pušenje
Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema sa desnima i gube više zuba nego bivši pušači ili nepušači.
Čak i uz dobru kućnu oralnu higijenu, pušači pate od jačeg povlačenja vilične kosti. Stoga pušači imaju više parodontalnih džepova i u njima veću količinu štetnih vrsta bakterija. Pušači takođe slabije reaguju na lečenje desni od nepušača. Dakle, pušači imaju značajno veći rizik od ranijeg gubitka zuba nego nepušači.
Kod bivših pušača, nakon nekoliko godina i uz dobru profesionalnu negu, stanje desni se može poboljšati. Bivši pušači već godinu dana nakon prestanka pušenja bolje reaguju na terapiju nego uporedivi pacijenti koji nastavljaju da puše.
Opšte bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)
Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe sa parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obe bolesti.
Informacije o parodontitisu i dijabetesu, a posebno važnost njihovog ranog otkrivanja, moraju se bolje prepoznati. Nažalost, malo ljudi zna da ove povezanosti postoje, a trenutno samo oko polovine obolelih od dijabetesa uopšte zna da boluje od te bolesti.
Ishrana
Uticaj nezdrave ishrane na desni često se potcenjuje. Posledice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.
Isto tako, nezdrava ishrana povećava rizik od oboljevanja od dijabetesa, što može dodatno pogoršati opšte stanje. Osobe obolele od dijabetesa imaju povećan rizik od razvoja parodontitisa, ali i slabijeg reagovanja na neophodno lečenje desni.
Stres
Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od oboljevanja od parodontitisa.
Zbog psihičkog stresa smanjuje se otpornost desni na štetne bakterije. Pogođene osobe zbog toga imaju slabiju imunološku odbranu i pate od težeg oblika bolesti desni. S druge strane, osobe pod stresom odvajaju manje vremena za svakodnevnu kućnu oralnu higijenu. Shodno tome, veće bakterijsko opterećenje koje time nastaje dodatno nepovoljno utiče na već narušenu imunološku odbranu.
Genetika
Zbog genetskih razlika, imunološka odbrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Sledstveno tome, klinička slika može varirati od osobe do osobe.
Kako će imunološki sistem reagovati na patogene bakterije može se razlikovati od osobe do osobe zbog genetskih razlika. Iz tog razloga ne razvijaju svi ljudi istu kliničku sliku parodontitisa, čak i ako im je kućna oralna higijena duže vreme nedovoljna.
Starost
Zbog trajanja hronične bolesti, posledice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i veoma staroj – dobi.
Nelečeni parodontitis ili onaj bez dovoljne profesionalne nege nastavlja da napreduje. U starijoj – i veoma staroj – dobi, posledice su još izraženije zbog trajanja bolesti: veći gubitak kosti, veći gubitak zuba, teže kontrolisan dijabetes ili više kardiovaskularnih bolesti.
Možete koristiti sav naš sadržaj za sopstvenu produkciju uz priznavanje Creative Commons licence:
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 4.0 Međunarodna
https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/deed.sr
English (UK)
German
French
Italian
Español
Basque
Português (BR)
Polish
Danish
Romanian
Croatian
Chinese
Georgian
Azerbaijani
Turkish
Lithuanian
Hebrew
Dutch
Hungarian
Greek
Finnish
Swedish
Norwegian
Romansh
Ukrainian
Armenian
Malay
Filipino
Nepali